Novi prijedlog Europske komisije poprilično je kontroverzan
Bruxelles bi uskoro mogao svim vozačima tehnički onemogućiti stiskanje papučice gasa. Naime, Europska komisija razmatra nešto što se naziva najradikalnijom reformom automobilske industrije u posljednja četiri desetljeća. Umjesto dosadašnjih upozorenja, poput asistenta za prekoračenje brzine, na stolu je prijedlog sustava koji bi izravno preuzeo kontrolu nad snagom motora i vozačima onemogućio prekoračenje brzine.
Točnije, u slučaju prebrze vožnje, automobili nas ne bi više samo upozoravali da usporimo, već bi se i motor prigušio.
Kako sustav točno funkcionira?
Sustav bi se oslanjao na kombinaciju satelitske navigacije, 5G signala i naprednih kamera koje bi u stvarnom vremenu očitavale prometne znakove. Čim auto uđe u zonu s nižim ograničenjem, softver bi automatski prigušio motor. Vozaču bi ostala samo mogućnost privremenog isključivanja sustava i to u strogo definiranim hitnim situacijama.
Prijedlog je ovo kojem je cilj povećati sigurnost na europskim cestama. Procijenjuje se kako bi sustav mogao smanjiti broj poginulih u prometu i do 20 posto. S obzirom na to kako je prekoračenje brzine i dalje jedan od vodećih uzroka nesreća sa smrtnim ishodom u Europi, možemo shvatiti logiku iza prijedloga.
Čime se ovo razlikuje od ISA sustava?
Svi oni koji voze nešto novije automobile, upoznati su s Intelligent Speed Assistance (ISA) sustavom koji je postao obavezan za sve novoregistrirane aute unazad dvije godine, a od 7. srpnja ove godine vrijedi bez iznimke za svaki novi auto na EU tržištu, bez obzira na godinu modela.
ISA vozače upozorava zvukom, vizualno ili otporom na papučici gasa. No, na odluku hoće li ipak ubrzati pravo zadržavaju vozači. Predloženi novi sustav od strane Europske komisije to mijenja iz temelja. ISA bi se iz 'običnog' savjetnika pretvorila u tzv. digitalnog policajca kojeg vozači više neće moći - niti smjeti - ignorirati.
U čemu je kvaka?
Kritičari upozoravaju na nekoliko ozbiljnih rizika od kojih je prvi netočnost. Greška u očitavanju znaka ili zastarjela digitalna karta mogla bi izazvati naglo, neočekivano usporavanje što bi vozače moglo iznenaditi i izazvati lančani sudar.
Drugi rizik leži u novcu. Ironično, države članice EU mogle bi izgubiti stotine milijune eura prihoda koja ubiru kroz kazne za prebrzu vožnju. Postavlja se pitanje i o kibernetičkoj sigurnosti, odnosno postaje li auto koji netko izvana može daljinski usporiti ujedno i meta za hakere.
Posljednji rizik koji se spominje je otpor. Britanski ministar prometa Richard Holden opisao je prijedlog kao korak prema velikom bratu. Mnogi se slažu s njim te smatraju kako EU ne bi smjela direktno diktirati vozačima kako da voze.
Glasnogovornik Europske komisije poziva na smirivanje strasti jer je prijedlog zasad samo istraživački, odnosno odluka nije konačno donesena. A i kad bi bio usvojen, prema najavama bi se primjenjivao tek na novoregistrirane aute od 2030. nadalje.
