Automobili na cestama sve su veći
Europske organizacije Transport & Environment (T&E) i Clean Cities prenose kako novi automobili svake godine u prosjeku narastu 1,2 centimentra u duljinu te pola centimetra u visinu. Isto tako, povećavaju se i širina te visina poklopca motora. Trend je to koji se odvija, pa gotovo bez prekida, još od 2000. godine. Ono što ga čini paradoksalnim je činjenica kako se istovremeno događa upravo suprotno onome što bi se očekivalo - obitelji koje kupuju te automobile postaju sve manje. Auti rastu, a broj ljudi koji sjedi u njima pada.
Zašto je konstantno povećanje dimenzija problem?
Tri su glavna razloga zašto nam ne ide u prilog trend povećanja automobila. Prvi - i najočitiji - je problem nedostatka prostora. Europski gradovi izgrađeni su davno, a parkirna mjesta koja su dodana naknadno, dimenzionirana su prema prvim modernim automobilima. Ako se trend nastavi, gradovi bi se mogli suočiti s realnim gubitkom parkirnih kapaciteta jer se veliki automobili neće imati gdje parkirati.
Drugi je problem povećana potrošnja energije, što goriva što električne energije. Osim viših troškova za vozača, veći je utjecaj i na okoliš.
Treći je razlog možda i najozbiljniji jer se direktno odnosi na sigurnost u prometu. Naime, viši poklopac motora i veća masa znače lošiju vidljivost neposredno ispred vozila te teže posljedice u slučaju sudara. Oni izvan vozila - pješaci, biciklisti i djeca - pritom postaju izloženi najvećem riziku. Što je vozilo veće i više, to je manja šansa da vozač pravodobno uoči nekoga tko se nađe u njegovoj neposrednoj blizini.
Dva ključna alata za usporavanje trenda
Kao prvo moguće rješenje, predlažu se porezi izravno vezani uz veličinu vozila. Postoji nada da bi dio kupaca prešao na manje, lakše i ekonomičnije modele ako bi za veće i teže morali platiti i veći porez. Time bi se istovremeno smanjio pritisak na parkirne kapacitete, umanjila potrošnja te minimizirao rizik za pješake.
Drugo rješenje bilo bi ograničenje dimenzija vozila. Zakonodavac bi trebao postaviti jasne granice proizvođačima koliko veliki, široki ili visoki automobili smiju biti. Iako je nešto radikalniji, ovakav pristup ujedno donosi i neposredniji učinak. Tu se, naravno, postavlja pitanje kako uskladiti pravila na razini cijele Europe kad su tržišta i navike kupaca različiti, ali i kako uopće odrediti granicu između prihvatljivog i prevelikog vozila.
Postoji naravno i mogućnost da kupci sami, suočeni s rastom troškova parkiranja, goriva i osiguranja, počnu birati manje automobile prije nego što Europa stigne donijeti bilo kakvu regulativu. Hoće li odgovor na ovaj trend stići u takvom obliku ili u obliku novog poreza te ograničenja dimenzija, pokazat će nekoliko sljedećih godina.
